VJEŠTACI Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) nedavno su utvrdili da dječak kojemu nedostaju dijelovi ruku pati od "privremenih promjena" te su odredili da mora doći na novo vještačenje za pet godina. 

>> Majka dječaka s rijetkom bolešću bila kod Plenkovića: "Trebaju nam hitne promjene"

Nitko se u sustavu nije zapitao kako je moguće da dječak pati od privremenih promjena ako mu nedostaju dijelovi ruku. Tada se pisalo da se na nalaz vještaka čeka i po dvije godine, kao i da su nerijetko ta vještačenja nepotpuna i netočna.

Par dana nakon toga Index je dobio informacije o vještacima koji mjesečno odrade svaki po 300 vještačenja, uz svoj stalni posao u zagrebačkim bolnicama i državnim medicinskim ustanovama.

Oko 300 vještačenja u samo jednom mjesecu 

Kako otkrivaju Index Istrage, njih je kao vanjske vještake angažirao Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) jer nema dovoljno zaposlenih vještaka, doktora medicine koji su u radnom odnosu, a nedavne izmjene zakonske regulative iz područja socijalne skrbi dovele su do toga da je ZOSI prošlu godinu završio s 55.618 neriješenih predmeta. 

Stoga je donesena odluka o jačem angažmanu vanjskih vještaka, kojih je oko stotinu. Vanjske vještake angažira se na ugovor o djelu. Za ovu godinu predviđeno je da će se vanjskim vještacima isplatiti ukupno 2.4 milijuna eura kako bi se smanjio broj neriješenih predmeta.

Naglasimo da se redovno u Narodnim novinama objavljuje i lista vještaka, a, primjerice, u svibnju ove godine bila su angažirana 92. Njima je ukupno za vještačenja u tom mjesecu isplaćeno 206.176 eura. Riječ je o bruto iznosima.  

Index Istrage dobile su podatke za 12 vještaka koji su radili, odnosno dobili i do četiri puta više novca od drugih. Svaki od njih je tako, uz svoj stalni posao, prema našoj računici, uspio odraditi oko 300 vještačenja mjesečno.

Vještaci koji su ranije radili taj posao za ZOSI kažu nam da je gotovo nemoguće u mjesec dana kvalitetno obraditi toliko zahtjeva, dok su zagrebački liječnici, iz informacija koje posjedujemo, uspjeli to napraviti u svoje slobodno vrijeme. Naime, većina njih nije koristila ni godišnje odmore, a ni neplaćene dopuste na svojim radnim mjestima.

Dvanaest liječnika s rekordnim brojem vještačenja  

Među dvanaest liječnika rekordera je Oliver Ojdanić, psihijatar iz Centra za psihotraumu i krizna stanja KBC-a Zagreb, koji je u tri mjeseca u prosjeku obradio 697 slučajeva. Rekord mu je bio u lipnju kada je u prosjeku obradio 288 slučajeva. Identične brojke kao Ojdanić ima Stanko Čavar, doc. dr. specijalist dječje kirurgije KBC-a Zagreb. 

Napomenimo da iz KBC-a Zagreb nisu htjeli odgovarati na pitanja Indexa o godišnjim odmorima vještaka ni o tome postoji li nekakav sporazum o suradnji KBC-a Zagreb i ZOSI-ja vezan za vještačenje. 

Kao vještakinja angažirana je Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, a na listi je i njen zamjenik Domagoj Vidović. Brečić je u ta tri mjeseca bila svega tri dana na godišnjem odmoru, iz čega proizlazi da je vještačila u slobodno vrijeme. Ona je u lipnju u prosjeku vještačila u čak 327 predmeta.

Broj dana godišnjih odmora i zaključak o slobodnom vremenu proizlaze iz odgovora koji smo dobili iz Klinike Vrapče, u kojem se naglašava da ta institucija nema poseban dogovor sa ZOSI-jem. Zamjenik Vidović je u tri mjeseca koristio četiri dana godišnjeg. S Vrapča je i Miroslav Herceg, a on je u tri mjeseca iskoristio šest dana godišnjeg odmora. 

Na listi 12 posebnih vještaka su i djelatnici KBC-a Zagreb Marina Šagud, pročelnica Zavoda za kliničku psihijatriju s intenzivnom skrbi, Marija Bajs Janović, specijalistica psihijatrije, Anko Antabak, specijalist dječje kirurgije, te Darko Marčinko, pročelnik Zavoda za personologiju, poremećaje ličnosti i poremećaje hranjenja. Janović i Antabak u prosjeku su najviše vještačenja imali u lipnju, i to 344 slučaja. 

Lucija Šarčević epidemiologinja je Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, a Zoran Zoričić je psihijatar KBC-a Sestre milosrdnice. Iz tog KBC-a nisu nam htjeli odgovoriti je li za vrijeme vještačenja Zoričić koristio godišnji odmor ili neplaćeni dopust, no potvrdili su nam da nemaju poseban dogovor sa ZOSI-jem. 

Tu je i Ivica Ištuk, dr. fizikalne medicine i rehabilitacije, zaposlenik MORH-a. U MORH-u nam nisu htjeli reći je li Ištuk koristio godišnji odmor, no kažu da im je poznata informacija da je angažiran kao vanjski vještak.

Cijena jednog vještačenja oko 22 eura

Vještačenje u prvom stupnju plaća se 20 eura, a u drugom stupnju 24 eura, pa smo tako srednjom vrijednosti vještačenja od 22 eura došli do približnog broja obrađenih zahtjeva po vještaku. 

Svih 12 odabranih vještaka u tri mjeseca dobilo je malo više od 220 tisuća eura bruto, a konkretno u svibnju isplaćeno im je malo više od 70 tisuća eura. Kada iz tablice izbacimo 12 liječnika rekordera, koji su daleko iznad prosjeka ostalih, ispada da ostatak vještaka u prosjeku, prema podacima iz svibnja, mjesečno obradi manje od 80 slučajeva. I to je puno, ali je i gotovo četiri puta manje od tih 12 vještaka.      

Dvostruko iznad norme

Kako neslužbeno saznajemo, zaposleni liječnici u ZOSI-ju koji rade na poslovima vještačenja imaju normu od šest predmeta u prvom stupnju u jednom radnom danu, što bi bilo oko 120 vještačenja mjesečno. Liječnicima zaposlenicima ZOSI-ja koji rade na predmetima drugog stupnja radna norma iznosi 8 predmeta u radnom danu, što bi bilo u prosjeku 160 predmeta mjesečno. 

Problem je i kako nešto što se zove medicinsko vještačenje može koštati 20 do 24 eura po predmetu, s obzirom na to da se primjerice vještačenje na vlastiti zahtjev po Domovima zdravlja naplaćuje oko 100 eura, a u privatnim klinikama i do 150 eura. Sudski vještaci za medicinske slučajeve dobiju otprilike 500 do 700 eura po predmetu.

Kojem se liječniku isplati raditi na predmetima od oko 20 do 24 eura, osim ako nije riječ o ogromnom broju predmeta? Treći problem je činjenica da dobiveni predmeti nisu raspoređeni ravnomjerno, odnosno da 12 liječnika vještaka očigledno dobije više predmeta nego osamdesetak njihovih kolega liječnika te im se u ovom slučaju isplati vještačiti.

ZOSI u svom odgovoru na upit Indexa kaže da je "primoran" na vanjski angažman liječnika vještaka. 

Što zapravo rade vještaci? 

Vještačenje je utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe, a provodi se u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja i drugim područjima. Vještačenje se provodi uvidom u medicinsku i drugu dokumentaciju. Moguć je i neposredni pregled osobe koju se vještači. 

Po zakonu, vještači se u vijeću sastavljenom od najmanje dva vještaka, a moguće je da doktori medicine vještače samostalno u posebnim postupcima. ZOSI zbog velikog broja zahtjeva za medicinskim vještačenjem, uslijed nedostatka vlastitog kadra, angažira stotinjak vanjskih vještaka. 

Liječnike se angažira na ugovor o djelu

"Budući da je potrebno obraditi veliki broj predmeta u što kraćem roku te da je riječ o vrlo osjetljivoj populaciji, angažirani su liječnici i socijalni radnici na ugovor o djelu. Svi naši 'vanjski' vještaci prošli su internu edukaciju, a dio vještaka na ugovoru o djelu su i naši bivši zaposlenici koji su po sili zakona morali u mirovinu", kažu nam iz ZOSI-ja. 

Iz odgovora koji smo dobili od ZOSI-ja razvidno je i da oni ne problematiziraju velik broj vještačenja po jednom vještaku, već tvrde da postoje - razne kontrole.

Zakon se mora mijenjati

"Nalazi i mišljenja svih vještaka kontroliraju se, na razne načine, pa i kroz sama vijeća vještaka, od zaprimanja do otpreme predmeta. Jedan od najboljih pokazatelja je nizak postotak žalbi koje primamo na nalaze i mišljenja stranaka iz svih sustava za koje vještačimo", stoji u odgovoru koji smo dobili od ZOSI-ja, u kojem se naglašava da se sustavni nadzor obavlja u središnjem uredu te se predmete s mogućim spornim ili problematičnim ocjenama vještaka dodatno analizira na internim edukacijama kako bi se izbjeglo uočene greške i propuste.

Naglasimo na kraju da se osobe s invaliditetom godinama u Hrvatskoj suočavaju sa sporim, neučinkovitim i vrlo često bespotrebno kompliciranim sustavom. Jedna od poteškoća upravo su ta višestruka vještačenja, a nova se zakonska rješenja za taj dio najavljuju već dugi niz godina. 

Novi sustav pokretanja vještačenja, kao i sam sustav vještačenja, izgledat će potpuno drugačije nego sada, a prema posljednjim najavama, taj sustav očekuje se tek krajem sljedeće godine.  

*********

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i financijski potpuno neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno i odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index Istrage